Tropske vrućine i enormno visoke temperature vazduha, sa kojima se suočavamo ovih dana, mogu da utiču na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Tokom trajanja velikih vrućina neophodno je pridržavati se preporuka zahvaljujući kojima se mogu ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje, jer pravovremene mjere mogu smanjiti zdravstvene posljedice izazvane vrućinama.

Neke od preporuka za ponašanje  tokom velikih vrućina:

– Rashladite tijelo i pijte dovoljno tečnosti. Pijte redovno negaziranu vodu, niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem vode ili razrijeđenog soka kao što je limunada. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.

– Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavo djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s hroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.).

– Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi.

– Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočare, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje.

– Koristite posteljinu od prirodnih materijala, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.

– Jedite češće male i što tečnije obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, laganu supu, da organizmu povratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.

– Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s hroničnim zdravstvenim problemima. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.

– Važno je piti dovoljno tečnosti, jer znojenjem gubi, što može dovesti do dehidracije i drugih ozbiljnih zdravstvenih problema.

– Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati. Osobe koje rade na otvorenom (npr. građevinski radnici) trebaju češće da se odmaraju, sklanjaju u hlad i piju što više vode.

– Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu.

– Redovno koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i oblačiti im laganu odjeću koja ih takođe štiti od UV zraka. Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

– Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.

– Ukoliko imate zdravstvene probleme potražite savjet ljekara ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lijekova. Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u frižideru, u skladu sa datim uputstvom.

– Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu. Popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja. Smirite se i lezite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu. Pijte tečenost koja sadrži elektrolite (npr. Supa ili „smoothie“ od povrća ili voća dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć.